|
|||||||||||||||||||||||
![]() |
18. Beogradski Delta sport maraton
|
![]() |
|||||||||||||||||||||
|
Na 42. rođendan, 10. maja 2002. dobila slovenački pasoš i od tada se
takmiči za Sloveniju, u kojoj živi od 1998. i radi sa trenerom Srđanom Đorđevičem.
Njeni lični rekordi i danas izazivaju poštovanje: 10,74 na 100 m (7. 9. 1996), četvrti je rezultat svih vremena, a 21,64 na 200 m (13. 9. 1991), treći rezultat svih vremena. Oti je najuspešnija atletičarka svih vremena na Olimpijskim igrama po broju medalja 8 (-, 3, 5). Sa Australijankom Strikland i Poljakinjom Ševinskom deli prvo mesto po broju olimpijskih medalja u individualnim disciplinama (6). Najuspešnija atletičarka svih vremena na Olimpijskim igrama po broju poena osvojenih na osnovu plasmana u finala (13 finala, 69 bodova). Jedina je atletičarka koja je učestvovala na sedam Olimpijskih igara (Moskva 1980, Los Anđeles 1984, Seul 1988, Barselona 1992, Atlanta 1996. i Sidnej 2000. za Jamajku, a Atina 2004. za Sloveniju. U Sidneju 2000. postala je prva olimpijka koja je uspela da osvoji medalju 20 godina posle osvajanja prvog olimpijskog trofeja. Ujedno, postala je najstarija atletičarka koja je osvojila olimpijsku medalju (40 godina i 143 dana). Zajedno sa švedskom mačevaokom Kerstin Palm, koja je takođe sedam puta učestvovala na Olimpijskim igrama, Marlen Oti je “najdugovečnija” olimpijka svih vremena uopšte. Ukoliko se bude takmičila u Pekingu 2008. nadmašiće Palmovu i dostići italijanske jahače Rajmondoa i Pjera D’Inzea i jedriličare Paula Elvstrema (Danska), Darvarda Noulesa (Bahami) i Huberta Raudašla (Austrija) jedine olimpijce sa po osam učešća (naravno, njihovi sportovi su fizički neuporedivo lakši od atletike). Na Olimpijskim igrama u Atini 2004. debitovala za Sloveniju. Na 100 m u 1. rundi sa 11,14 ostvarila četvrti rezultat, u 2. sa 11,24 jedanaesti, a u polufinalu sa 11,21 deseti rezultat. Na 200 m u 1. rundi sa 22,72 postavila slovenački rekord, u 2. sa 23,07 ostvarila 14. rezultat, a u polufinalu se povredila i odustala. Marlen Oti je i najuspešnija učesnica svetskih prvenstava sa 14 medalja. Najuspešnija je atletičarka u jednoj disciplini na svetskim prvenstvima – na 200 m osvojila je dva zlata, srebro i tri bronze od 1983. do 1997. najstarija je svetska šampionka – na dan osvajanja titule na 200 m u Geteborgu 1995. imala je 35 godina i 92 dana. Na svetskim šampionatima u dvorani osvojila je šest medalja (3, 2, 1), na Igrama Komonvelta pet (3, 1, 1). |
OLIMPIJSKE MEDALJE (8)
SVETSKE MEDALJE (14)
|
||||||||||||||||||||||
|
|||||||||||||||||||||||